Slučajno smo na internetu prije nekoliko tjedana naletjeli na američku web stranicu wine library tv, na kojoj komičan i jako dobro upućen lik (Gary Vaynerchuk) degustira i komentira poznata i manje poznata svjetska vina. Kasnije smo doznali da je Gary sa svojim otvorenim i zabavnim komentiranjma stekao popriličan broj poklonika u SAD-u, ali i šire. U epizodi 798 (vidi link http://tv.winelibrary.com/2010/01/11/tasting-wines-from-croatia-episode-798/) ugostio je sommeliera Cliffa Ramesa s kojim je prokomentirao nekoliko odličnih hrvatskih vina. Bilo je zaista zadovoljstvo gledati kako ova dva stručnjaka hvale naša vina te smo odlučili stupiti u kontakt s Cliffom Ramesom i zamoliti ga da nam kaže nešto više sebi.

S obzirom da hrvatska javnost zna malo o Vama i Vašem radu, možete li nam reći nešto o sebi? (Tko ste Vi? Gdje ste rođeni? Gdje živite i radite? Kako zarađujete svoj kruh svagdašnji? Govorite li hrvatski?
Rođen sam u New Yorku, gdje trenutno i radim kao sommelier u Caudalie Vinotherapie Spa u Plaza hotelu. Caudalie je francuska tvrtka za kozmetičke proizvode koju je osnovala obitelj koja trenutno posjeduje Chateau Smith Haut Lafitte, Grand Cru vinograd u Bordeauxu. Kad ne radim u Plaza hotelu, radim na projektu Wines of Croatia (Vina iz Hrvatske) – projektu kojim sam započeo podizati svijest i informiranost javnosti o Hrvatskoj i njezinim vinima, vinarima, vinskim regijama Hrvatske te autohtonim sortama grožđa. Glavna ideja je promovirati hrvatska vina diljem svijeta kao vina dostojna otkrivanja, kao i vina koja bi trebala igrati ulogu na međunarodnom tržištu vina. Jednako tako radim na promociji Hrvatske kao destinacije vinskog turizma, s čime ću se više pozabaviti u 2010. godini.
Trenutno sam usredotočen na stvaranje web stranice nazvane www.WinesofCroatia.com, te plasiranjem novosti i informacija o hrvatskim vinima na društvenim mrežama kao što je Facebook (www.Facebook.com/winesofcroatia) i Twitter (www.Twitter.com/winesofcroatia). Također, pišem blog koji predstavlja različita hrvatska vina i vinarije: www.winesofcroatia.wordpress.com.

Posjetitelji američke web stranice ‘wine library tv,’ gdje ste predstavljeni kao gost i gdje ste prezentirali neka izvrsna hrvatska vina, mogli su saznati da je Vaš otac porijeklom s otoka Murtera. Možete li nam reći nešto više o Vašoj vezi s Hrvatskom? Jeste li je često posjećivali, ili je još i sada posjećujete? Imate li neki omiljeno mjesto, grad, regiju i zašto baš oni?
Da, moj otac rođen je na Murteru, i još uvijek imam mnogo rođaka tamo koje sa zadovoljstvom posjećujem kad god sam u prilici (obično svake 1-2 godine). Moj prvi posjet je bio 1980., kad sam imao 16 godina, moj otac me poveo da vidim njegov rodni grad. Taj posjet promijenio je moj život zauvijek – zaljubio sam se u Hrvatsku, i nikada je u srcu i u duši nisam napustio. Godine 1989., proveo sam četiri mjeseca na studiju na Sveučilištu u Zagrebu, gdje sam počeo učiti hrvatski jezik i upoznavati ostale dijelove Hrvatske. Tijekom ratnih godina (1992-1996), radio sam u Hrvatskoj za humanitarne organizacije i proveo 3,5 godine u izbjegličkom centru u Gašincima, pomažući tamošnjim ljudima. U to vrijeme upoznao sam Slavoniju i njezine običaje. Iako je to bio težak period u povijesti, moj boravak u Slavoniji ostao mi je u prekrasnom sjećanju. Volim se vratiti tamo i jesti kulen.
Hrvatska je prekrasna zemlja s toliko puno zanimljivih i lijepih mjesta koje treba posjetiti. Zbog moje okupacije s Wines of Croatia, obično posjećujem područja na kojima su locirani vinogradi – što su obično i najljepši dijelovi Hrvatske. Naravno, posebno mjesto u mom srcu imaju dalmatinski otoci. Osobito volim Nacionalni park Kornati!

Sad kad smo Vas malo bolje upoznali, idemo malo o vinima… Broj vinarija u Hrvatskoj raste, kao i broj različitih berbi, a i kvaliteta vina se podiže. Neka hrvatska vina bi se lako mogla usporediti s mnogo poznatijim i cijenjenim svjetskim vinima. Prema Vama, koja je percepcija ljubitelja vina u Americi prema hrvatskim vinima. Kakva je dostupnost hrvatskih vina u američkim dućanima i kakve su cijene u odnosu na ostala svjetska vina?
Većina Amerikanaca nije nikada čula za hrvatska vina. Često sam znao čuti pitanje: „Oni tamo proizvode vino?“. No, i to se počelo mijenjati zahvaljujući predanom radu nekolicine uvoznika hrvatskih vina, nekoliko pisaca o vinu, i meni – Wine Library TV program s Garyjem Vaynerchuckom je također pomoglo. Ja sam također na Facebooku gdje svakodnevno pišem informacije i novosti.
Najveći izazov za hrvatska vina u SAD-u je cijena. Ima puno kvalitetnih vina iz Hrvatske koja su vrlo dobra, ali nepoznata Amerikancima. Ako je cijena vina $50 i nitko ga ne zna, ili ne razumije, onda se ono neće prodati. Pogotovo sada, u vrijeme ekonomske krize, vrhunska vina bilo kojeg porijekla se ne prodaju dobro. Prodaja Grand Cru Bordeaux i ostalih other “skupih” vina je osjetno pala, dok je prodaja vina po cijeni od $10-$15 iz Italije, Čilea, Argentine, Španjolske i Portugala osjetno narasla.
Za usporedbu, Hrvatska je mala i ne može se natjecati s Italijom, Čileom, Argentinom, Španjolskom i Portugalom, pa je vrlo teško ponuditi vina ispod $15. Hrvatska nema kapacitet površina pokrivenih vinogradima za masovnu proizvodnju vina, a time i nižu cijenu. Hrvatska vina su uglavnom vina izrađena u malim količinama, pretežno s obiteljskih vinograda. Mi to razumijemo. Hrvatska je u tom smislu slična Grčkoj ili Austriji. Jedina razlika je u tome što Austrija i Grčka imaju vrlo dobro financirane i organizirane agencije za promociju i marketinške kampanje koje podupiru vinarije i vlada, pa su u mogućnosti prodati vino zbog profesionalne i dobro osmišljene promocije koja stvara uzbuđenje i zanimanje sommeliera, vlasnika restorana, pisaca o vinu i javnosti. Hrvatska nema takav program i treba ga što je hitnije moguće. U međuvremenu, ja ću nastaviti raditi sve što mogu da pomognem, kroz promociju na društvenim mrežama, događanjima i blogu.
Vjerujem da kad ljudi čuju priču o Hrvatskoj i vinarima, vide sva ta prekrasna mjesta gdje raste grožđe, okuse terroir i osebujnost tih vina, Hrvatska će postati igrač na svjetskoj vinskoj sceni. I iskreno to vjerujem – ne bih radio sve ovo da ne vjerujem!

Mnogo malih proizvođača vina nedavno se pojavilo na sceni u Hrvatskoj, neki od njih su osvojili prestižne nagrade Decanter World Wine Awards. Proizvodnja tih vina radi se uglavnom u malim šaržama. Je li to po Vašem mišljenju prednost ili nedostatak za ta, tako zvana, vina svjetske klase? Bi li ta vina izgubila na kvaliteti i prepoznatljivosti  postane li proizvodnja vina u Hrvatskoj širih razmjera?
Hrvatska mora ostati dosljedna sebi, kao zemlja koja proizvodi vino. Neka vina, kao što su Bodren vina, koja su osvojila Decanterovu nagradu, nikada neće moći biti više od male proizvodnje, odnosno od boutique vina. To su ručno rađeni proizvodi, malih obiteljskih vinograda. To je u redu, i postoji mjesto na tržištu i za takva vina. No, mora biti prisutna ravnoteža: trebamo više vina koja otvaraju tržište po cijeni od $12-$18 koja će upoznati novog potrošača s hrvatskim vinima. Kad jednom potrošač postane ljubitelj, vrlo je vjerojatno da će kasnije probati i skuplja, boutique vina za posebne prigode ili sl.
Ekonomija vina je jednostavna: trebate kapacitet da biste ostvarili veći prihod. Američki uvoznici hrvatskih vina moraju prodati više jeftinijih vina kako bi si mogli priuštiti puniti skladišta vrhunskim vinima – kao npr. „kultni“ Plavac Mali iz Dalmacije. To znači da trebamo više cina iz Hrvatske koja su dostupna i povoljna za kupce ($12-$18). Jedna od stvari koja značajno podiže cijenu vina su hrastove „barrique“ bačve. Hrvatski vinari ih često koriste. Možda trebamo manje hrasta, a više doživljaja čistog okusa odličnog domaćeg grožđa.

Po Vašem mišljenju, koja hrvatska sorta grožđa ima najveći potencijal za proizvodnju vina svjetske klase? U emisiji ste spomenuli Plavac Mali i Debit. Nema potrebe trošiti riječi na Plavac Mali, bilo je očito da ste Vi i domaćin Wine TV-a Gary impresionirani. Postoje li neke druge sorte vina koje biste voljeli isprobati? Kad biste mogli proizvoditi vina u Hrvatskoj, u kojoj regiji biste to radili i koju sortu grožđa biste uzgajali?
Nikad nisam probao Grk s Korčule. To mi je vino na listi. I Gegić s Paga.
Kad bih imao vinograd u Hrvatskoj, bio bi u Dalmaciji blizu Murtera, gdje je moj djed nekad imao vinograde. Uzgajao bih Babić, Plavinu i Maraštinu. Mislim da je Babić ogroman potencijal – moguće barem jednako dobar, ako ne i bolji od Plavca Malog. Još uvijek otkrivamo njegove mogućnosti.

Jeste li imali prilike probati neke specijalitete hrvatske kuhinje? Ima li nešto što Vas se posebno dojmilo?
Kulen. Paški sir. Bakalar. Moje omiljeno jelo su svježe jadranske lignje s roštilja na drva ili pripremljene u crnom rižotu.

Kad biste morali izabrati jednu bocu crnog vina i jednu bocu bijelog vina iz Hrvatske kao poklon za prijatelja, koja vina bi to bila i zbog čega?
Ja hrvatska vina poklanjam posebnim ljudima. Moja omiljena vina se stalno mijenjaju. Može me uzbuditi nešto novo, ili se mogu zaljubiti u neke skrivene dubine vina koja sam ranije probao. U nekim situacijama su vina kao stari prijatelji, a u drugim kao egzotična nova ljubavnica. Sve ovisi o raspoloženju.

Pokrenuli ste web stranicu www.winesofcroatia.com (još je u izradi). Kako ste došli na tu ideju? Jeste li sami pokrenuli projekt ili imate suradnike koji Vam pomažu?
Wines of Croatia je posao iz ljubavi koji sam pokrenuo kad sam shvatio da postoji tako malo informacija o hrvatskim vinima na Internetu – ili mnoštvo šturih informacija razbacanih na milijunima različitih mjesta. Odlučio sam te informacije skupiti na jednom mjestu, da bih olakšao ljudima proces upoznavanja Hrvatske i njezinih vina. Usko surađujem s nekoliko uvoznika hrvatskih vina u SAD-u, kao što su Oneocentric, VinumUSA i Blue Danube Wine, kao i s nekolicinom kolega iz Hrvatske, kao što je Saša Špiranec.

Uz Vašu ljubav prema vinu, volite li još kakva alkoholna pića (pivo, viski?)
Uglavnom sam ostajem uz vino. Ponekad uživam u viskiju, burbonu, konjaku i nekim tradicionalnim hrvatskim likerima kao što je orahovica. Svako jutro srknem i malo travarice koju proizvodi moj tetak na Murteru.

Vaša omiljena kuhinja? Američka, talijanska, meksička, kineska ili neka druga?
Talijanska i mediteranska. Volim povrće svih vrsta.

Koja je po Vašem mišljenju najgora moguća kombinacija vina i hrane?
Crno vino i morski plodovi su škakljiva kombinacija – pogotovo crno vino i školjkaši. Željezo u nekim crnim vinima može uzrokovati loš okus u ustima kad reagira s ribom. Salate se isto teško dobro kombiniraju. Trebate vino velike kiselosti koja će parirati kiselini u salati. U protivnom vino će imati gorak okus. Najveća katastrofa je kombinacija vina s visokom koncentracijom alkohola i pikantne hrane – to totalno razara nepce.

Ima li još nešto što biste htjeli poručiti našim posjetiteljima i ljubiteljima vina?
Prvo, želio bih reći da gdje god sam putovao po Hrvatskoj, upoznao sam divne, gostoljubive ljude. Želio bih se zahvaliti svima na lijepim sjećanjima. Vidimo se opet uskoro!
Hrvatska je posebno mjesto: to je prekrasna zemlja s čistim okolišem, slobodna od ružnog pretjeranog razvoja, puna čarobnih, drevnih, zaprepašćujućih prirodnih krajobraza koji imaju ogroman potencija za eko, gastro i vinski turizam. Počašćen sam što sam uključen u rad s Hrvatskom i njezinim vinima u ovo važno vrijeme u povijesti. Hrvatskoj se otvaraju vrata preko kojih će postati važan čimbenik u proizvodnji vina. – omogućimo da se to dogodi!
I da – pratite nas na Facebook-u!

© www.supermarketi.info, Sva prava pridržana, veljača 2010.
Napomena: Nije dozvoljeno kopirati cjelokupni članak ili dijelove članka bez dozvole autora članka i bez jasno istaknute hiperveze na ovaj originalni članak.