 |
| |
| Biti mali otočki vinar |
| piše: Ivana Krstulović Carić, dipl. ing. agr. |
 |
Pogled izvana na otočki život pun je predrasuda. Ljeto oživi sva mjesta, a otočani se pretrgnu od posla kako bi iskoristili to kratko razdoblje koje će im osigurati „zalihe“ za zimu. Nije rijetkost doživjeti žalosni pogled turista kad zaključe: „Jadni vi otočani! Zimi vam je sigurno jako dosadno.“ Na sreću varaju se, jer život nije samo izležavanje na suncu, brčkanje u moru, gužva na rivi... Naš život zaista ima drugačiji ritam od onog u velikom gradu, ali se ponajmanje može reći da nam je dosadno.
Iz gledišta obitelji koja živi od uzgoja vinove loze i prodaje vina posla uvijek ima. Ljeti se vino intenzivnije prodaje na otoku zbog navale turista. |
| Ostatak godine ovo tržište se gasi, a živne ono na kopnu. Razdoblje od jeseni do kraja proljeća nosi i zadatke u vinogradu i vinariji. Iz gledišta obitelji koja živi od uzgoja vinove loze i prodaje vina posla uvijek ima. Ljeti se vino intenzivnije prodaje na otoku zbog navale turista. U rujnu treba organizirati berbu na način da se ubrano grožđe odmah preradi. Zatim slijede mjeseci kad se treba brinuti o mladom vinu, ali i započeti sa radovima u vinogradima. Valja iskoristiti vlažno razdoblje za rasipanje stajnjaka, započeti sa rezidbom na položajima hvarskih Plaža, kako bi se spremno dočekao početak godine za nastavak rada na sjevernim položajima. Vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana vrijeme je predaha i za nas, do tada se već završi pretakanje mladog vina. |
 |
 |
Tada naročito oživi društveni život otoka, koji još uvijek poštuje stare običaje kolendanja.
Vrlo je veselo od Sv. Kate (25.11.), kad posjećujemo sve nositeljice tog imena u selu, preko Sv.Ivana (27.12.) kad nama dolaze kolendari pa sve do svetoga Antuna (17.1.) kad jenjava vrijeme od feštanja. Zatim opet kreću intenzivniji radovi u vinogradu, koliko vrijeme dopusti.
Kad se vegetacija probudi iz «zimskog sna», radi se od jutra do mraka, uz mali predah oko podneva za ručak, kada se sve generacije okupe za stolom. Loza brzo raste i ne pita koji je dan u tjednu. Ipak, nedjelja se na otoku poštuje kao dan za crkvu i obitelj. Uskrsni blagdani najavljuju početak turističke sezone i buđenje lokalnog tržišta vina. Nažalost, tada tek mali broj turista ima čast vidjeti otok Hvar u punoj ljepoti. Zeleni vinogradi i maslinici, cvjetne i mirisne proljetne livade, čine se kao rajski vrt koji s dolaskom ljeta izgubi boju, ali ne i miris Mediterana. |
 |
Obzirom da sami proizvodimo grožđe za naša vina te poznajemo svaku svoju lozu, suočavamo se sa problemima koji muče i sve druge male poduzetnike, poput pitanja: kako stići obaviti više različitih poslova u isto vrijeme? Jer uz lozu treba njegovati vino i, ne manje važno, vino treba prodati.
Danas je situacija znatno drugačija od prije nekoliko godina, trajektne veze su češće, mobitel i internet poboljšali su komunikaciju s klijentima, ali uvijek ostaje problem povećanih troškova otočne proizvodnje. Ovi problemi ne uključuju samo troškove dopreme repromaterijela i isporuke proizvoda, već i specifičnosti vinogradarsko-vinarske proizvodnje na otoku, poput malih parcela, neuređenih vlasničkih odnosa, crnog tržišta vina upitne kvalitete koje se nudi na svakom koraku i dr.
I tako, opet dolazimo do ljeta, kad u vrijeme „krisa“ (oko blagdana Sv. Petra, 30.6.) prestaju radovi u polju. U „krisu“, izbjegava se ulaziti u vinograd, zbog faze razvoja i vrućih dana, jer nastaju oštećenja bobica. Ovaj prirodni predah u vinogradu dobro dođe, jer se turistička sezona bliži vrhuncu pa treba iskoristiti priliku prodati što više vina na svom terenu.
Loza hrani veliki broj obitelji na Hvaru, prisutna je tu još od starih Grka. No danas, više od dvije tisuće godina nakon Grka, vinogradarstvo i vinarstvo nalaze se u velikim problemima, od kojih ni mi nismo izuzeti. Oni su posljedica lokalnih i globalnih prilika, ali o starim Grcima, problemima i dr. temama govorit ćemo drugom prilikom.
|
|